Mirovina je za mnoge bauk jer su svjesni da će im se prihodi sniziti te da bi to moglo utjecati na kvalitetu života. Osiguranje financijski stabilne starosti važno je pitanje.
Prosječna hrvatska mirovina iznosila je početkom 2025. godine 629,41 eura dok su za samca prosječni životni troškovi veći od 700 eura. To vrijedi za one kojima ne trebaju dodatni lijekovi ni smještaj u domu za umirovljenike. Stoga je strah od života u mirovini donekle opravdan, no kvalitetnim planiranjem na vrijeme mogu se akumilirati sredstva koja će u mirovini dobro doći.
Financijski stručnjaci tako navode niz strategija koje će olakšati život u mirovini i omogućiti da zadržite standard na koji ste navikli tijekom života.
Financijski stručnjaci savjetuju:
1. Štedite
Štednja je imperativ, bez obzira na to kakvu vrstu odaberete. Važno je početi štedjeti što ranije i biti discipliniran i uporan u tome. Hrvatski mirovinski sustav sastoji se od tri stupa. Prvi je stup generacijske solidarnosti, a drugi podrazumijeva individualnu kapitalnu štednju. Treći stup se odnosi na dobrovoljnu mirovinsku štednju.
Valja imati na umu da su prva dva stupa obvezna, no treći nije i upravo je on presudan kad je riječ o iznosu mirovine. Svatko može štedjeti kada i koliko želi u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Korisnici sami biraju iznos i dinamiku uplata. Društvo koje upravlja mirovinskim fondom taj novac ulaže s ciljem ostvarivanja prinosa na ukupnu mirovinsku štednju.
Ako imate više povjerenja u vlastite kapacitete, želite veću slobodu i neovisnost, možete otvoriti zaseban račun u banci namijenjene isključivo za mirovinsku štednju. S obzirom na niske kamate, neće biti velikih dodatnih prinosa, ali uz dobar plan štednje i disciplinu radi koje nećete trošiti taj novac za druge namjene, možete doći do zavidnih iznosa.
2. Predvidite potrebe
Stručnjaci kažu da je je potrebno između 70 i 90 posto prihoda kakve ste imali prije mirovine da biste zadržali isti životni standard kad prestanete raditi. Valja se unaprijed pripremiti za različite životne situacije. Novi hladnjak, popravak automobila, dodatno liječenje… To je samo dio nenadanih troškovi koji mogu unijeti neravnotežu u financijski plan. Stoga i njih valja uključiti u predviđanje troškova.
Na kraju krajeva, valja razmisliti i o troškovima odlaska s ovog svijeta te olakšati život onima koji će se morati pobrinuti za vas. Stoga u plan štednje uvrstite i nenadane troškove te izračunajte koliko novca valja odvajati da biste mogli lakše balansirati kroz izazove.
3. Kombinirajte štednju i investiciju
Način na koji štedite može biti jednako važan kao i iznos. Inflacija utječe na štedne račune u bankama i novac ima sve manju vrijednost, pa valja razmisliti i o drugim vrstama investicija. Ne morate staviti “sve jabuke u istu košaru” nego odvojite novac za različite vrste ulaganja. Savjetujte se i, ako si možete priuštiti, razmislite o kupnji zlata, nekretnine, kriptovaluta… Naravno, ove vrste investiranja ovise i o vlastitoj skolonsti prezimanju rizika, kao i financijskoj disciplini. Zato je prije odluke o investiranju potrebno dobro istražiti sredstva u koja biste ulagali te alate koji vam omogućuju praćenje kretanje njihovih vrijednosti, kako biste mogli donijeti dobro informirane odluke o ulaganju.
4. Honorarni posao u mirovini
Ako imate volje, zdravlja i sposobnosti, uz mirovinu honorarno možete raditi neki lakši dodatni posao. To će omogućiti da nastavite s prethodna tri navedena koraka, a istovremeno može povećati iznos mjesečnih prihoda. Ovisno o visini mirovine i honorara, veći mjesečni budžet može pomoći da uštedite dodatni novac.
Što prije počnete štedjeti za mirovinu, bit će vam lakše kada do nje dođete. No, možete i ulagati, a različitim vrstama ulaganja raspodijelit ćete rizik. Ako niste sigurni koje korake poduzeti, konzultirajte financijske stručnjake i zajednički izradite plan koji najbolje odgovara vašim potrebama i mogućnostima.
