Što je digitalna financijska pismenost i zašto je ona u Hrvatskoj relativno niska?

Financijska pismenost rezultat je financijskog znanja o osnovnim ekonomskim kategorijama, financijskog ponašanja u vođenju vlastitih financija i odnosu pojedinca prema trošenju i štednji novca. Digitalna financijska pismenost u gornju formulu uključuje poznavanje digitalnih tehnologija, ponašanje i stavove u digitalnom svijetu. Budući je naš svakodnevni život i rad sve više digitaliziran, digitalna financijska pismenost sve je važnija.

Digitalnu financijsku pismenost istraživali i u Hrvatskoj 

Upravo je razinu te digitalne financijske pismenosti, među ostalim, istraživala Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Istraživanje je provedeno u 39 zemalja, uključujući i 20 zemalja članica OECD-a, na gotovo 69.000 ispitanika u dobi od 18 do 79 godina. Istraživanjem je bila obuhvaćena i Hrvatska. 

Ukupna financijska pismenost u Hrvatskoj, prema rezultatima istraživanja, nešto je ispod prosjeka OECD-a, ali je digitalna financijska pismenost znatno niža. Digitalna pismenost je istraživana temeljem deset pitanja (tri o poznavanju digitalnih tehnologija, četiri o ponašanjima ispitanika u digitalnom svijetu i tri o stavovima vezanim uz ponašanja u digitalnom svijetu).

Prosjek zemalja OECD-a je 55%, prosjek svih zemalja uključenih u istraživanje je 53%, dok je prosjek Hrvatske samo 49%. 

Raste rizik od financijskih prevara u digitalnom svijetu

Ovi rezultati vjerojatno su povezani i s manjim brojem hrvatskih sudionika u istraživanju koji su bili suočeni s financijskom prijevarom ili nekim drugim financijskim problemom u digitalnom svijetu.

No, gotovo je sigurno da će taj rizik od financijskih prevara u digitalnom svijetu rasti i u Hrvatskoj. Vrlo često čitamo upozorenja na pokušaje takvih financijskih prevara koje objavljuje policija, Ministarstvo unutarnjih poslova ili neko drugo državno tijelo. 

Digitalna financijska pismenost u Hrvatskoj znatno je niža od prosjeka zemalja koje su uključene u istraživanje OEECD-a. Konkretno, prosjek u zemljama OECD-a je 55%, dok je prosjek Hrvatske 49%