Iako znanje nikad nije bilo dostupnije, sve je skuplje. U zapadnim državam to nije ništa novo, pa su studentski krediti odavno u ponudi banaka. Riječ je o kreditima namijenjenima za plaćanje školarine, kupnju knjiga i drugih studentskih potrepština ili pak za troškove života studenata.
Dio studenata odlučuje raditi kako bi financirali sve svoje potrebe ako im obitelj u tome ne može pomoći, a ponekad se odlučuju i za podizanje kredita.
Što su studentski krediti?
Studentski krediti su gotovinske pozajmice koje valja vratiti kao i sve druge, no valja imati na umu da takvi krediti uglavnom imaju nižu kamatnu stopu i otplata je fleksibilnija nego kod ostalih vrsta gotovinskih kredita. U Hrvatskoj sve veće banke nude gotovinske kredite za obrazovanje, a pritom nisu svi nužno vezani uz redovne ili izvanredne studente dodiplomskog, diplomskog, poslijediplomskog ili specijalističkog studija u zemlji i inozemstvu. Kredit se, naime, može iskoristiti i za plaćanje školarine privatnog srednjoškolskog obrazovanja. Iznosi su od 500 do 40.000 eura, no prije bilo kakve odluke vrlo je važno usporediti sve uvjete i mogućnosti koje nude različite banke.
Prednosti studentskih kredita
Novac je danas sredstvo koje diktira mnoge aspekte osobnog i profesionalnog napretka, a obrazovanje je među najvažnijim stavkama na tom putu. U želji za stjecanjem kvalifikacija novac ne bi trebao biti odlučujući faktor, pa pojedincima studentski kredit može olakšati put prema znanju i omogućiti im da se usredotoče na učenje kako bi se što prije osamostalili. Ovisno o uvjetima, u nekim je bankama moguće uvećati odobreni iznos kredita za kupnju stručne literature, a većina banaka ne naplaćuje obradu kreditnog zahtjeva za ovu vrstu kredita. Ovisno o namjeni, banka može kredit isplaćivati izravno na račun obrazovne ustanove za školarinu, ili pak na studentski račun ako je riječ o kreditu za troškove života. Kredit možete otplaćivati još tijekom studija ili pak po završetku.
Nedostaci studentskih kredita
Otplata kredita mjesečna je obveza koja podrazumijeva redovite prihode. Ako student ne može pronaći posao koji će mu osigurati redovne mjesečne prihode potrebne za vraćanje kredita, teret otplate kredita mogao bi pasti na leđa solidarnog dužnika. Također, prema uvjetima kredita nekih banaka studenti mogu imati pravo odgode otplate do 12 mjeseci nakon diplome, no oni koji odustanu od studija nemaju pravo na odgodu. Veći krediti obično zahtijevaju i duži rok otplate, pa valja dobro promisliti o financijskoj obvezi koju preuzimate na dulji period.
Studentski krediti – da ili ne?
Odgovor na pitanje najvioše ovisi o financijskim mogućnostima pojedinaca. Nekome tko će sigurno moći otplatiti obaveze, takav će kredit vjerojatno olakšati studiranje. No za nekoga tko nema financijsku stabilnost i nije siguran kad će je steći, kreditna obveza mogla bi dodatno otežati put prema cilju.
