U situaciji kad dužnik ne otplaćuje dugove, ovrhovoditelj može pokrenuti prisilno ostvarivanje tražbina na temelju ovršne ili druge vjerodostojne isprave, odnosno ovrhu. Predmet ovrhe odnosi se na imovinu ovršenika, no Ovršni zakon propisuje nad kojom se imovinom ne može provesti ovrha.
Osim predmeta za osobnu uporabu, odjeće, hrane, ogrjeva i odličja, medalja ili pomagala koja su osobi s tjelesnim oštećenjima nužna za obavljanje životnih funkcija, ovršiti se ne smiju ni pokretnine u smislu alata i strojeva koji su ovršeniku obrtniku nužni za rad.
Također, invalidnina i druga primanja na temelju naknade zbog tjelesnog oštećenja, primanja vezana uz socijalnu skrb, nezaposlenost, dječji doplatak, alimentacija, rodiljne naknade te stipendija ili naknada za rad osuđenika, također se ne mogu ovršiti.
Ako se ovršuje plaća dužnika, u obzir se uzima iznos prosječne plaće u Hrvatskoj. U pravilu, izuzima se iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće, a ako je ona manja od prosjeka, onda se izuzima tri četvrtine plaće. U iznimnim situacijama iznos od jedne polovine naplaćuje se radi uzdržavanja, naknade štete zbog narušavanja zdravlja ili smanjenja i gubitka radne sposobnosti i drugih sličnih situacija koje utvrđuje sud.
Kad je pak riječ o nekretninama, nakon 1. siječnja 2023. godine ovrha ne može biti provedena u odnosu na jedinu nekretninu u kojoj ovršenik stanuje, osim ako je prilikom sklapanja pravnog posla dao izjavu da je suglasan da je suglasan s tom ovrhom ili kad to zahtijeva pravičnost. Također, ne može se ovršiti nekretninu ako glavnica duga ne prelazi iznos od 2.654,46 eura. Ako pak glavnica prelazi taj iznos, sud može procijeniti postoji li razlog za odbijanje prijedloga za ovrhu na toj nekretnini.
Zabrana ovrhe na nekretnini
Nekretnina se ne može ovršiti ako glavnica duga ne prelazi 2654,46 eura, a ovrha se, u pravilu, ne može provesti niti na jedinoj nekretnini u kojoj ovršenik stanuje
