Što je platna lista i što sve na njoj piše?

platna lista

Platna lista je obračun iz kojeg je vidljivo kako je utvrđen iznos plaće radnika, a svakom radniku u Hrvatskoj poslodavac je po zakonu dužan ispostaviti platnu listu.

Zakon o radu također propisuje da radnik platnu listu mora primiti u roku od 15 dana od isplate plaće, a dokument se obično isporučuje: online putem različitih digitalnih sustava za upravljanje ljudskim resursima, e-mailom kao zaštićeni dokument ili ponegdje još uvijek putem klasičnog papirnatog dokumenta.

Zašto je važna platna lista?

Zakon o radu nalaže da je poslodavac dužan uručiti platnu listu s potpunim obračunom čak i u slučaju da radniku nije isplatio plaću ili otpremninu ili je nije isplatio u cijelosti. Sve platne liste poslodavac je dužan čuvati šest godina od isteka godine u kojoj su nastali ili, u slučaju da postoji sudski spor za koji su platne liste važne, do okončanja tog spora. 

Ne postoji strogo formalizirani obrazac platne liste koji vrijedi za sve poslodavce, no svaka platna lista mora sadržavati točno određene podatke. To su imena poslodavca i zaposlenika, njihov OIB te IBAN broj računa, mjesec za koji se isplaćuje plaća te broj radnih sati kao obračunskih jedinica koje se dijele na redovni rad, rad blagdanom, godišnji odmor ili bolovanje. 

Nakon tih podataka slijedi iznos plaće koji se naziva “bruto 1”, a riječ je o iznosu prihoda na koji se obračunavaju doprinosi na mirovinsko osiguranje te porezi. Doprinosi na mirovinsko osiguranje su 15 posto bruto plaće za prvi stup i 5 posto plaće za drugi stup, odnosno 20 posto za prvi stup kod zaposlenika koji su nisu bili obvezni odabrati drugi stup. Po odbitku doprinosa za mirovinsko osiguranje ostaje dohodak.

Kako se dolazi do neto plaće?

Od dohotka se odbija osobni odbitak podijeljen u četiri kategorije: osnovni osobni odbitak, odbitak za uzdržavanu djecu, odbitak za uzdržavane članove obitelji i odbitak za invalidnost. Potom se računa osnovica za porez koja ovisi o zakonski propisanim granicama za određene općine i gradove ovisno o broju stanovnika. 

Tek nakon tih izračuna dolazi se do tzv. neto plaće, no to još nije iznos koji sjeda na račun jer joj se pridodaju naknade poput dnevnica, troškova prehrane i smještaja, božićnica i sličnih primitaka.

Bruto 1 je osnovica za izračun plaće i na njega se još plaća doprinos za zdravstveno osiguranje. Tek kombinacija bruto 1 plaće i doprinosa za zdravstveno daju bruto 2 plaću, što je iznos koji predstavlja ukupan trošak koji poslodavac izdvaja za plaću.

Obračun plaće također može sadržavati različite vrsta odbitaka kao što su ovrhe i druge obustave, koje su također iskazane na platnoj listi.

Platna lista mora sadržavati:
– podatke o poslodavcu i radniku,
– broj radnih sati,
– doprinose,
– izračun osnovice za porez na dohodak,
– iznos poreza na dohodak,
– neto plaću,
– dodatke i obustave na plaću.