Otplata kredita može postati nepremostiv izazov i teret u situacijama gubitka posla, smanjenja prihoda, dugog bolovanja i niza životnih situacija koje će utjecati na osobne financije. Ukoliko korisnik kredita ne može plaćati rate ili anuitete kredita, s bankom je moguće u određenim situacijama dogovoriti moratorij, privremenu odgodu otplate kreditne obveze. Nije riječ o oprostu, nego samo odgodi izvršenja. Moratorij u prosjeku može trajati šest mjeseci, a financijski stručnjaci objašnjavaju da je riječ o mjeri koju bi valjalo koristiti samo u krajnjoj nuždi.
Tijekom moratorija obračunava se kamata
Iako je tijekom moratorija tj. mirovanja otplate kredita na snazi odgoda naplate glavnice, kamata se i dalje obračunava cijelo vrijeme. Naime, anuitet se sastoji od kamate i glavnice. U razdoblju moratorija plaćate samo kamatu. Ako rok otplate ostaje isti, to će povisiti anuitet. Da bi se to izbjeglo, drugo je rješenje produljenje roka otplate za razdoblje koliko je trajao moratorij. Dakle, šestomjesečni moratorij produljuje rok otplate kredita za šest mjeseci. Dodatno, u nekim bankama aktiviranje moratorija podrazumijeva dodatne troškove, poput troška solemnizacije aneksa ugovora o kreditu kod javnog bilježnika.
Nakon moratorija – novi otplatni plan
Po prestanku moratorija i u dogovoru s klijentom banka priprema novi otplatni plan. U situaciji kad moratorij nije pomogao, klijent bi se s bankom individualno trebao dogovoriti o otplati duga. Naime, neplaćanje obveza vodi do dodatnih troškova, a na kraju banka može aktivirati zadužnicu i zaplijeniti primanja dužnika i sudužnika po kreditu ako ih ima te provesti mjere prisilne naplate. Dužnik u tom slučaju snosi sve troškove javnog bilježnika te sudskih i ovršnih troškova.
Moratorij na otplatu kreditne obaveze privremena je mjera i radi se samo o odgodi izvršenja, a ne o oprostu duga. Stručnjaci ističu da bi tu mjeru trebalo koristiti samo u krajnjoj nuždi.
