Može li se od kredita „pobjeći“ i postoji li uopće zastara kredita? O tome se vode žustre rasprave, a posebice na društvenim mrežama i forumima često se traže i daju (ne)provjerene informacije.
Upravo se tom problematikom pozabavila novinarka Slobodne Dalmacije, Katarina Marić Banje, i u nedavno objavljenom članku analizirala komentare s Facebook stranice “Ovrhe i blokade – rasprava savjeti i rješenja”, a jedna objava ju je posebno zainteresirala – “Živim u Norveškoj, ne plaćam kredit već četiri godine u Hrvatskoj od kojih 20 tisuća eura, mogu li računati na zastaru za koju godinu?”. Odgovori su bili raznoliki, najčešće ironični poput „Naravno. Uz to dobijete gratis i set noževa“ i „Predlažem da sad dignete kredit i u Norveškoj, te da odselite u Kongo recimo. Tamo će te mirno živjeti i čekati zastare, Jer vi to zaslužujete“ do zastrašujućih „Računaj puta 5 da ćeš vratit“ i „Uzet će ti bilo šta ako tu je ostao u Hrvatskoj, naći će te kroz koju godinu i ovršiti te ako imaš išta ovdje“, dok pojedini korisnici nisu uopće vidjeli razlog za brigu, gotovo pa banalizirajući situaciju.
Foto: Shutterstock
Kako bi stala na kraj ovom mnoštvu (dez)informacija novinarka je potražila pravno mišljenje odvjetnika Vinka Ljubičića:
„Postoji, to je zastara u građansko pravnom smislu, zastara potraživanja. Ona nastupa pet godina od plaćanja zadnjeg anuiteta. Međutim, zastara ne nastupa ako je banka zatražila ovrhu jer se pokretanjem ovrhe prekida zastara. Banka može zatražiti ovrhu na dužnikovu plaću, novčana sredstva na računu i imovinu.“
Navedeno vrijedi i ako dužnik nema na sebi nikakvu imovinu ni primanja – dodatno pojašnjava Ljubičić: „Banka zatraži ovrhu na novčanim sredstvima i imovini te čak i na pokretnim stvarima, koje su ponekad izuzete, dužnika. Nije dužna nabrajati imovinu ni bankovne račune tako da je to dovoljno da se prekine zastara. Bez obzira ima li dužnik išta na sebi u vlasništvu. Sami ovršni postupak može trajati neodređeno, pa tako i 30 godina.“
„Prevedeno“, to znači ako navedena gospođa ikada dođe u Hrvatsku, bilo koji račun da otvori na sebe ili imovina koju kupi podliježe ovrsi. Jedina nada joj je da banka nije zatražila provođenje ovršnog postupka, što je teško za vjerovati jer spada u standardnu proceduru naplate potraživanja, navodi se u Slobodnoj Dalmaciji.
Foto: Shutterstock
Međutim, kada govorimo o zastarama, važno je naglasiti da nijedan sud ni službeno zakonodavno tijelo ne prati rokove zastare pa u slučaju primitka zahtjeva za ovrhu ili opomenu, na to se sami morate pozvati, zaključuje Marić Banje.
Premda društvene mreže predstavljaju jednostavan i brz način pronalaska informacija, one nisu uvijek točne, stoga je potrebno savjetovati se s provjerenim stručnjacima, a ne oslanjati se isključivo na „Google pravnike“. Životne okolnosti mogu se promijeniti u svakom trenutku, poput neplaniranih troškova ili naglog porasta dosadašnjih, ali i gubitka posla, koji dovode do poteškoća u plaćanju obveza, no bitno je pravovremeno reagirati i na vrijeme napraviti plan otplate u novonastalim uvjetima. Kod preuzimanja potraživanja, agencije za naplatu potraživanja s dužnicima, sukladno njihovim pojedinačnim situacijama, uvijek pokušavaju pronaći najbolje rješenje za otplatu duga.
Izvor: Slobodna Dalmacija
