Inflacija znači da novac gubi na vrijednosti jer roba i usluge postaju skuplje, pa se s istom količinom novca može se kupiti manje nego prije. Što je inflacija viša to novac više i brže gubi na vrijednosti.
U svakodnevnom životu to znači da cijene svega što se kupuje – od kruha i mlijeka do odjeće i goriva – rastu prilično brzo. Primjerice, neka stvar koja je prije mjesec dana stajala euro, danas stoji 1,10 eura.
Istodobno plaće ostaju iste, pa ono što netko zaradi danas vrijedi manje nego prije poskupljenja, odnosno za istu plaću može se kupiti manje.
Sve to predstavlja smanjenje životnog standarda svih onih čije plaće ne prate poskupljenja. Ako su prihodi ograničeni, a cijene rastu, treba pažljivije birati na što potrošiti novac. Ponekad treba odustati od nekih stvari koje su prije bile dostupne ili se traže jeftinije zamjene.
Visoka inflacija može biti stresna jer donosi puno neizvjesnosti. Teško je planirati budućnost kad je neizvjesno koliko će stvari koštati za par mjeseci. To može biti posebno teško za ljude s fiksnim prihodima, kao što su umirovljenici, jer njihova primanja, u pravilu, ne rastu kako rastu cijene.
Prosječno kućanstvo u Hrvatskoj u pravilu najviše troši na hranu i energiju (uključujući gorivo za osobne automobile), na koje otpada više od 40% izdataka, a mnogo manje troši, primjerice, na usluge rekreacije i kulture, čiji je udio u ukupnim izdacima oko 5%, ističe se na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke.
U svrhu mjerenja stope inflacije u Državnom zavodu za statistiku prati se kretanje cijena košarice koju čini oko 890 dobara i usluga koje kupuje prosječno kućanstvo u Hrvatskoj
Hrvatska narodna banka
