Budući da za nešto više od mjesec dana, točnije 18. listopada, prestaje vrijediti moratorij na otplatu dugova, za očekivati je kako će uslijediti navala ovrha – gotovo 230.000 ovrha i novih blokada računa građana, pa se dionici iz sustava naplate potraživanja proteklih dana pripremaju na povratak starom režimu naplate dugova, vodeći pri tome računa o samim dužnicima, piše Poslovni dnevnik.
U Eos Matrixu tako, jednoj od agencija za naplatu potraživanja na domaćem tržištu, na dužnike gledaju kao na partnere koji im formalno trebaju iskazati svoj interes za dobrovoljno plaćanje – primjerice, model obročnog plaćanja i uz određene otpise. S obzirom na to da od spomenutog datuma, dužnici više neće imati olakšice koje je Vlada uvela zbog korone, u njihovom je interesu pregovarati te se u konačnici nagoditi s vjerovnicima oko modela otplate duga. No, prije toga, potrebno je provjeriti svoja dugovanja na FINA-i, gdje građani mogu otvoriti i zaštićeni račun.
U narednim tjednima mogli bismo svjedočiti preokretu trenda starog 23 godine – prelazak iz prisilnog u dobrovoljno plaćanje tako je u potpunosti u rukama dužnika. O ovršenicima ovisi inicijativa za razgovore i pregovore s vjerovnicima, a preostaje vidjeti hoće li se problem neaktivnih dužnika, pod utjecajem pucanja dužničkog balona, učinkovito mijenjati, navodi Poslovni dnevnik. Prve procjene govore da će dio njih biti potaknut na javljanje vjerovnicima koji dobro reagiraju na najave, posebice kod izvansudskog, tzv. prijateljskog plaćanja dugova, de facto nagodbama. Barbara Cerinski, direktorica Eos Matrixa, napominje kako je za dužnike bolje da i prije isteka roka moratorija planiraju plaćanje dugova i tako izbjegnu generiranje novih troškova (zakonske zatezne kamate i troškove postupka).
“I inače u svakodnevnoj praksi nastojimo izbjeći pokretanje pravnih radnji koje građanima mogu stvoriti dodatno financijsko opterećenje. Svima je zapravo u interesu dogovoriti razuman model i s otplatom početi čim prije, a posebno dužnicima jer su upravo odgađanje i nedostupnost dužnika generatori dodatnih troškova u odnosu na inicijalni dug. Dakako, prepoznavanje i razlikovanje građana koji nemaju nikakvu opciju rješavanja dugova je ključno i na to godinama upozoravamo – da reguliranje ovrha ne možemo promatrati kao socijalnu mjeru, već socijalnim mjerama obuhvatiti one uistinu socijalno ugrožene, a svima ostalima pomoći u podmirenju obveza na najbezbolniji način. Upravo zato je naša uobičajena praksa individualni pristup svakom slučaju te osmišljavanje modela otplate koji su realni i mogući, prema specifičnostima i situaciji svakog dužnika, kako se nikome ne bi ugrozili osnovni uvjeti za život. Model koji je najavila Vlada to prepoznaje i vjerujemo da će donijeti rezultate, samo treba pažljivo i obzirno pristupiti provedbi”, objašnjava Cerinski.
Prema njihovom iskustvu, trećina ovršnih predmeta podmiruje se jednokratnom ustegom, i to su isključivo dugovi do oko 1000 kuna. Sve ostalo, u praksi se rasteže na rate. S druge strane, dvije trećine predmeta se usteže u više navrata (primjerice, dug od 10.000 kuna se usteže i do 10 mjeseci), a idući dug koji prispije na naplatu ionako čeka svoj red i time ne opterećuje dužnika dodatno.
To zapravo znači da ako se od vas želi naplatiti više vjerovnika, ukupni iznos dugovanja neće se naplaćivati istovremeno. Osim ovoga, svaki dužnik ima pravo i na zaštićeni račun. Važno je i napomenuti kako je prosječan iznos ustege oko 1000 kuna mjesečno.
